GOSPODINOVA VEČERA

 

Pitanja: Koje su sličnosti i razlike između Pashe i Gospodinove večere? Zašto u Bibliji postoje različiti izvještaji oko dana Isusove posljednje večere? Tko bi trebao prisustvovati obilježavanju Kristove smrti? Kako bi trebalo obilježiti Gospodinovu večeru? Tko bi mogao biti učesnik u uzimanju simbola kruha i vina? Tko su dostojni uzvanici? Tko nije bio dostojan uzimati simbole? Što su prvi kršćani dokazivali svojim sudjelovanjem u uzimanju kruha i vina? Da li bi kršćani trebali odbiti simbole kruha i vina kad mu se nude? Da li su oni time dokazivali da su pozvani a ujedno i dostojni sjediti na prijestoljima Božjeg kraljevstva? Što je predstavljao beskvasni kruh – da li besmrtno tijelo ili smrtno tijelo? Što predstavlja nebeski kruh ili mana koja će biti ponuđena s novim vinom u Božjem kraljevstvu? Što je obrok zajedništva?


 "Činite ovo meni na spomen" 

(Luka 22:19)

Spomen na Kristovu smrt ima svoje mjesto u životu svakog kršćanina kao što je pashalna žrtva imala značajno mjesto u životu svakog Izraelca. Ona je ustanovljena kao spomen na oslobođenje Izraela iz egipatskog ropstva. No, oko židovske Pashe i pashalne večere te  Gospodinove posljednje večere postoje neke dileme o kojima bi trebalo nešto reći. 

Pasha ili Pesah (na hebrejskom doslovno "prolazak") je naziv za jedan od najvećih hebrejskih praznika koji se naziva 'Blagdan beskvasnih kruhova'. Zato piše:

“Približavao se Blagdan beskvasnih kruhova, zvan Pasha” (Luka 22:1)

  • Pasha (je) Blagdan beskvasnih kruhova

Ovdje nije riječ o dva blagdana nego o jednom sedmodnevnom prazniku na način da je prvi dan obilježen pashalnom večerom. U vezi održavanja Pashe i Gospodinove večere postoji dilema oko točnog datuma zbog kojih su nastala različita gledišta. Naime Isus je po Ivanovom izvještaju održao posljednju večeru 14. nisana i bio ubijen prije Pashe, dok je prema ostalim evanđeljima to bilo na prvi dan Blagdana 15. Nisana. Mnogi teolozi i iskreni istraživači Biblije su bezuspješno pokušali riješiti tu dilemu tko je od evanđelista u pravu. Jehovini svjedoci su to pokušali riješiti tako što su dan prireme 14. nisan pretvorili u blagdan Pashe kao poseban blagdan prije Blagdana beskvasnih kruhova koji je zaočeo s 15. nisanom, što odudara od gornje Lukine definicije i ostalih biblijskih tekstova. Međutim, rješenje ove enigme postoji u samoj Bibliji i čudi me kako to još nitko nije otkrio. Da bi ovom prilikom riješili tu dilemu moramo znati kada se točno održavao Blagdan beskvasnih kruhova (Pasha). Prvo moramo vidjeti u koje vrijeme Židovi slave Pashu i zašto se njihovo određivanje dana razlikuje od Jehovinih svjedoka? Pogledajmo što o tome kaže Watchtower:

Hebrejski dan traje od zalaska sunca (oko šest sati poslije podne) pa sve do slijedećeg zalaska sunca. Bog je zapovjedio da se pashalno janje zakolje na dan 14. nisana, ”između dvije večeri” (2. Mojsijeva 12:6, NS). Kad bi to bilo? Današnji Židovi drže se rabinskog gledišta da je janje trebalo biti zaklano pred kraj 14. nisana, između vremena kad je sunce počelo zalaziti (oko tri sata poslijepodne) i stvarnog zalaska. Zato su svoj seder držali nakon zalaska sunca, kad je počeo 15. nisan (Marko 1:32).

Mi, (Jehovini svjedoci) međutim, imamo dobar razlog da drugačije razumijemo ovaj izraz. U 5. Mojsijevoj 16:6 jasno je rečeno Izraelcima da ’žrtvuju pashu u predvečerje, o zalasku sunca’ (St). To ukazuje da se izraz ”između dvije večeri” odnosio na sumrak, od zalaska sunca pa do stvarnog mraka. Stari kuraitski Židovi razumjeli su to upravo na taj način, a tako čine i samarijanci do današnjeg dana. (Stražarska kula od 1. ožujka 1990, stranica 14.)

Što kaže Biblija? Kome bi trebalo vjerovati, židovskim rabinima koji poznaju Toru i jezik kojim je pisana ili Jehovini svjedocima tj. ljudima iz drugih naroda koji imaju svoje razloge da drugačije razumiju hebrejski jezik i hebrejske blagdane. Ovo je pitanje koje sam postavio sebi nakon što sam uvidio da su Židovi u svojoj Tori (Stari zavjet) vidjeli samo ljudskog Mesiju, dok su drugi narodi zanemarili njihovo izvorno gledište i našli razloge da ga prezentiraju na nekoliko različitih načina koji nemaju svoje uporište u Bibliji, osim što naizgled izgledaju inspirativno. Zato se ne bi trebalo čuditi da Židovi i po pitanju Pashe imaju dobar razlog da je slave 15.nisana a ne dan ranije.